Realna kamata: zašto štednja u eurima u Hrvatskoj i dalje gubi kupovnu moć

Uz inflaciju od 4,3 % nijedna uobičajena opcija štednje u eurima u Hrvatskoj trenutno ne čuva kupovnu moć, ni najbolje oročenje u malim bankama ni državni trezorski zapisi. Novca na računu ima više, ali se njime može kupiti manje, i upravo tu razliku mjeri realna kamata.

Ovo nije tekst o tome gdje držati novac. To je pokušaj da se jedna brojka koju banke ne pišu na plakatima izračuna otvoreno, iz javnih podataka, i da se objasni zašto je takvo stanje, po mom mišljenju, više od statističke slučajnosti.

Što je realna kamata

Nominalna kamata je ono što piše u ugovoru. Realna kamata je nominalna kamata umanjena za inflaciju. Ako banka plaća 2 %, a cijene rastu 4 %, realna kamata je otprilike −2 %.

Za inflaciju ovdje koristim HICP, harmonizirani indeks koji Eurostat računa jednako za sve članice EU-a i prema kojem ECB vodi politiku. Prema brzoj procjeni Eurostata, HICP za Hrvatsku u rujnu 2026. iznosio je 4,3 %, a za eurozonu 3,8 %. DZS istodobno objavljuje i nacionalni indeks potrošačkih cijena (CPI), koji je u rujnu bio 4,7 %. S tom brojkom svi izračuni niže bili bi još nepovoljniji.

Koliko gubi koja štednja

Tablica uspoređuje dostupne kamatne stope s HICP-om od 4,3 %. Kamata na oročenu štednju oporezuje se po stopi od 12 %, a prinos na trezorske zapise Republike Hrvatske oslobođen je poreza. Realni prinos izračunat je nakon poreza.

Oblik štednje	Nominalno	Nakon poreza	Realno (uz HICP 4,3 %)
Štedni depoziti, prosjek (HNB, srpanj 2026.)	0,17 %	0,17 %	oko −4,0 %
Oročenje 12 mj., Zagrebačka banka	0,30 %	0,26 %	oko −3,9 %
Kratkoročno oročenje, prosjek (HNB, srpanj 2026.)	1,45 %	1,28 %	oko −2,9 %
Oročenje 12 mj., OTP banka	1,70 %	1,50 %	oko −2,7 %
Najbolje oročenje 12 mj. (Partner banka, Banka Kovanica)	2,65 %	2,33 %	oko −1,9 %
Trezorski zapisi RH, 91 dan (rujan 2026.)	2,75 %	2,75 %	oko −1,5 %

Kamate banaka preuzete su iz pregleda portala top7.hr od 24. rujna 2026. i mijenjaju se, a prosjeci su podaci HNB-a za srpanj. Realna kamata izračunata je točnom formulom: (1 + kamata nakon poreza) / (1 + inflacija) − 1.

Nijedna uobičajena štednja ne pobjeđuje inflaciju

Realni godišnji prinos nakon poreza, uz inflaciju (HICP) od 4,3 %

Podaci u tablici

	Realni prinos
Štedni depoziti (prosjek)	−4,0 %
Oročenje 12 mj., Zagrebačka banka	−3,9 %
Kratkoročno oročenje (prosjek)	−2,9 %
Oročenje 12 mj., OTP banka	−2,7 %
Najbolje oročenje 12 mj.	−1,9 %
Trezorski zapisi RH, 91 dan	−1,5 %

Na 10.000 € u velikoj banci uz 0,30 % godišnja kamata nakon poreza iznosi oko 26 €. Da bi ušteđevina zadržala istu kupovnu moć uz inflaciju od 4,3 %, trebalo bi joj oko 430 €.

Euro je u Hrvatskoj izgubio više nego u eurozoni

Pojedinačna godina može zavarati, pa je korisnije pogledati razdoblje od uvođenja eura. Prema Eurostatovim podacima koje koristimo i na webu, indeks HICP za Hrvatsku od prosinca 2022. do kolovoza 2026. porastao je oko 19 %, a za eurozonu oko 11 %. Drugim riječima, 100 € iz prosinca 2022. danas u Hrvatskoj kupuje otprilike koliko je tada kupovalo 84 €.

Razlika nije nova. Prema istim podacima, inflacija u Hrvatskoj (prosinac na prosinac) bila je 5,4 % u 2023., 4,5 % u 2024. i 3,8 % u 2025., dok je u eurozoni bila 2,9 %, 2,4 % i 2,0 %. Zajednička kamatna stopa ECB-a za cijelu eurozonu za Hrvatsku je, dakle, dulje vrijeme bila relativno niska. Kako se to akumulira kroz godine, možete pogledati u interaktivnoj priči Kupovna moć eura.

Zašto kamate ne prate inflaciju

Kamate na štednju u Hrvatskoj prate kamatne stope ECB-a i stanje u bankama. ECB je u rujnu podigao kamatnu stopu na depozitnu olakšicu na 2,50 %. Čak je i ta stopa, po kojoj ECB plaća bankama, niža od inflacije u eurozoni od 3,8 %. Velika razlika između 0,30 % u najvećoj banci i 2,65 % u manjima, po mom mišljenju, pokazuje i da velike banke nemaju veliku potrebu boriti se za depozite.

Ekonomisti Carmen Reinhart i Belen Sbrancia u radu iz 2011. opisali su kako su razvijene države nakon Drugog svjetskog rata smanjivale javni dug dijelom i kroz negativne realne kamate. U uzorku razvijenih gospodarstava realne kamate bile su negativne otprilike polovinu vremena između 1945. i 1980. Takvo stanje nazivaju financijskom represijom i opisuju ga kao skriveni porez na štediše i vlasnike obveznica.

Po mom mišljenju, to je najvažniji dio priče. Kad realna kamata dugo ostaje negativna, dio tereta inflacije tiho prelazi s dužnika na vjerovnike, a najveći dužnik u svakom gospodarstvu je država. To je ista logika koju opisuje Cantillonov efekt: novac ne pogađa sve jednako, a štediša na fiksnim primanjima obično je na kraju reda.

Što kaže druga strana

Postoje ozbiljni argumenti protiv ovakvog čitanja, i treba ih navesti.

Prvo, uspoređivati današnju kamatu s inflacijom iz prošlih dvanaest mjeseci znači gledati unatrag. Kamata na jednogodišnje oročenje odnosi se na sljedeću godinu. Stručnjaci Eurosustava u rujanskim projekcijama očekuju prosječnu inflaciju u eurozoni od 3,0 % u 2026., 2,5 % u 2027. i 2,1 % u 2028. Ako se to ostvari, realne kamate na bolje oblike štednje mogle bi se približiti nuli ili postati pozitivne. To je, naravno, projekcija, a ne jamstvo.

Drugo, sadašnji skok inflacije velikim dijelom dolazi od energije, čije su cijene u Hrvatskoj u rujnu bile 20,5 % više nego godinu ranije. Središnje banke obično ne reagiraju snažno na šokove ponude jer bi previsoke kamate dodatno oštetile gospodarstvo s ionako slabim rastom. ECB za 2026. očekuje rast eurozone od 0,9 %.

Treće, štednja u banci ne služi samo prinosu. Ona donosi likvidnost, sigurnost i osiguranje depozita do 100.000 € po banci. Negativna realna kamata znači da ta sigurnost ima cijenu, a ne da je besmislena.

Gdje je tu Bitcoin

Bitcoin ima unaprijed zadanu ponudu od najviše 21 milijun jedinica i nema kamatu, ni nominalnu ni realnu. Zato ga zagovornici čvrstog novca vide kao odgovor na financijsku represiju. Ja to razumijem, ali ga ne smatram zamjenom za štednju, i to treba reći jasno.

Prema tjednim podacima na našem webu, cijena Bitcoina u eurima od početka 2023. porasla je s oko 15.600 € na oko 75.100 €. U posljednjih dvanaest mjeseci istodobno je pala oko 28 %, a u lipnju 2026. bila je i na oko 52.100 €. Novac koji vam treba za godinu dana ne smije ovisiti o takvim oscilacijama. Kako god netko gleda na Bitcoin, on nije zamjena za račun za hitne slučajeve. Kako bi izgledala postupna kupnja kroz povijest, uz sve njezine slabosti, možete provjeriti u DCA kalkulatoru, a osnove su u vodiču Što je Bitcoin.

Što pratiti

DZS 15. listopada objavljuje konačne podatke o inflaciji za rujan, a Eurostat dan kasnije. ECB o kamatama odlučuje 29. listopada, a trenutna izdanja trezorskih zapisa dospijevaju 17. prosinca. Realna kamata nije brojka koju će vam netko izračunati, ali ju je jednostavno izračunati sami: od kamate nakon poreza oduzmite inflaciju i pogledajte predznak.