Preskoči na sadržaj
Crypto Hrvatska

Novost

Inflacija u Hrvatskoj u rujnu porasla na 4,3 posto, u eurozoni na 3,8 posto

Prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni najviša je u otprilike tri godine. Glavni pokretač je energija. ECB o kamatama odlučuje 29. listopada.

Kristijan Joksimović
ažurirano 2 min čitanja

Podijeli:XTelegramWhatsApp

Zašto je važno

Uz inflaciju od 4,3 posto, 1.000 eura na računu bez kamata za godinu dana kupuje koliko danas oko 959 eura. Rast cijena energije i odluka ECB-a krajem mjeseca utječu i na rate kredita i na kamate na štednju.

Inflacija u Hrvatskoj u rujnu je, prema brzoj procjeni Eurostata objavljenoj 2. listopada, iznosila 4,3 posto, nakon 3,7 posto u kolovozu. Inflacija u eurozoni porasla je na 3,8 posto, s 3,2 posto u kolovozu, što je najviša razina u otprilike tri godine.

Energija vuče cijene gore

Najveći doprinos rastu u eurozoni dolazi od energije, čije su cijene u godinu dana porasle 18,8 posto, nakon 14,3 posto u kolovozu. Usluge su poskupjele 3,2 posto, a hrana, alkohol i duhan 1,4 posto. Temeljna inflacija, bez energije, hrane, alkohola i duhana, iznosi 2,5 posto.

Državni zavod za statistiku istog je dana objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena (CPI) od 4,7 posto. Prema HRT-u, energija je u Hrvatskoj poskupjela 20,5 posto, a usluge 7,6 posto. Razlika u odnosu na Eurostatovih 4,3 posto dolazi od različite metodologije dvaju indeksa (vidi pitanja na dnu).

Gdje je Hrvatska u eurozoni

Hrvatska je u rujnu osma od 21 članice eurozone. Višu inflaciju imaju Litva (6,1 %), Bugarska (5,6 %), Cipar i Luksemburg (po 5,2 %), Grčka (5,1 %), Španjolska (5,0 %) i Belgija (4,6 %). Najnižu imaju Malta (2,4 %) i Finska (2,6 %).

Hrvatska je osma po inflaciji u eurozoni

Godišnja inflacija (HICP), rujan 2026., brza procjena

Izvor: Eurostat, brza procjena za rujan 2026.
Podaci u tablici
 Inflacija
Litva6,1 %
Bugarska5,6 %
Cipar5,2 %
Luksemburg5,2 %
Grčka5,1 %
Španjolska5,0 %
Belgija4,6 %
Hrvatska4,3 %
Italija4,1 %
Eurozona3,8 %
Irska3,8 %
Slovenija3,7 %
Portugal3,6 %
Austrija3,5 %
Francuska3,4 %
Njemačka3,3 %
Slovačka3,1 %
Estonija3,0 %
Nizozemska3,0 %
Latvija2,9 %
Finska2,6 %
Malta2,4 %

Premijer Andrej Plenković izjavio je da bi bez mjera Vlade, među kojima su ograničene cijene goriva i subvencije za energiju, inflacija bila oko 7 posto.

Što slijedi

Europska središnja banka 10. rujna podigla je ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit sada iznosi 2,50 posto. Sljedeću odluku donosi 29. listopada. Reuters navodi da novi podaci održavaju pritisak na ECB da nastavi s povećanjima, dok dio ekonomista očekuje da će pričekati prosinac.

Američki Fed podigao je kamate 16. rujna, prvi put u više od tri godine, pa sada obje velike središnje banke zaoštravaju monetarnu politiku.

Što inflacija znači za ušteđevinu kroz duže razdoblje, prikazuje priča Što je s vaših 100 eura. Kako se inflacija mjeri, objašnjava pojam HICP.

Česta pitanja

Zašto DZS objavljuje 4,7 posto, a Eurostat 4,3 posto?

Riječ je o dva različita indeksa. DZS objavljuje indeks potrošačkih cijena (CPI), a Eurostat harmonizirani indeks (HICP), koji se računa jednako u svim državama EU-a i koji ECB koristi za odluke. Košarice i ponderi se razlikuju, pa se razlikuju i brojke.

Je li ovo konačan podatak?

Ne. Ovo je brza procjena. Eurostat konačne podatke za rujan objavljuje 16. listopada, a DZS 15. listopada.

Izvori

  1. 1.Euro area annual inflation up to 3.8% (flash estimate, September 2026) · Eurostat
  2. 2.Inflacija u rujnu porasla na 4,7 posto · HRT
  3. 3.Key ECB interest rates · Europska središnja banka
  4. 4.Monetary policy meetings calendar · Europska središnja banka
  5. 5.Plenković: Bez mjera Vlade inflacija bi bila za 35 posto viša · Index.hr
Kristijan Joksimović

Autor

Kristijan Joksimović

Osnivač Crypto Hrvatske. Završio studij poslovnog upravljanja u SAD-u. O Bitcoinu, makroekonomiji i monetarnoj politici piše i snima od 2020.

YouTubeXInstagram

Nastavite čitati

Sve novosti