Novost
Inflacija u Hrvatskoj u rujnu porasla na 4,3 posto, u eurozoni na 3,8 posto
Prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni najviša je u otprilike tri godine. Glavni pokretač je energija. ECB o kamatama odlučuje 29. listopada.
Zašto je važno
Uz inflaciju od 4,3 posto, 1.000 eura na računu bez kamata za godinu dana kupuje koliko danas oko 959 eura. Rast cijena energije i odluka ECB-a krajem mjeseca utječu i na rate kredita i na kamate na štednju.
Inflacija u Hrvatskoj u rujnu je, prema brzoj procjeni Eurostata objavljenoj 2. listopada, iznosila 4,3 posto, nakon 3,7 posto u kolovozu. Inflacija u eurozoni porasla je na 3,8 posto, s 3,2 posto u kolovozu, što je najviša razina u otprilike tri godine.
Energija vuče cijene gore
Najveći doprinos rastu u eurozoni dolazi od energije, čije su cijene u godinu dana porasle 18,8 posto, nakon 14,3 posto u kolovozu. Usluge su poskupjele 3,2 posto, a hrana, alkohol i duhan 1,4 posto. Temeljna inflacija, bez energije, hrane, alkohola i duhana, iznosi 2,5 posto.
Državni zavod za statistiku istog je dana objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena (CPI) od 4,7 posto. Prema HRT-u, energija je u Hrvatskoj poskupjela 20,5 posto, a usluge 7,6 posto. Razlika u odnosu na Eurostatovih 4,3 posto dolazi od različite metodologije dvaju indeksa (vidi pitanja na dnu).
Gdje je Hrvatska u eurozoni
Hrvatska je u rujnu osma od 21 članice eurozone. Višu inflaciju imaju Litva (6,1 %), Bugarska (5,6 %), Cipar i Luksemburg (po 5,2 %), Grčka (5,1 %), Španjolska (5,0 %) i Belgija (4,6 %). Najnižu imaju Malta (2,4 %) i Finska (2,6 %).
Premijer Andrej Plenković izjavio je da bi bez mjera Vlade, među kojima su ograničene cijene goriva i subvencije za energiju, inflacija bila oko 7 posto.
Što slijedi
Europska središnja banka 10. rujna podigla je ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit sada iznosi 2,50 posto. Sljedeću odluku donosi 29. listopada. Reuters navodi da novi podaci održavaju pritisak na ECB da nastavi s povećanjima, dok dio ekonomista očekuje da će pričekati prosinac.
Američki Fed podigao je kamate 16. rujna, prvi put u više od tri godine, pa sada obje velike središnje banke zaoštravaju monetarnu politiku.
Što inflacija znači za ušteđevinu kroz duže razdoblje, prikazuje priča Što je s vaših 100 eura. Kako se inflacija mjeri, objašnjava pojam HICP.
Česta pitanja
Zašto DZS objavljuje 4,7 posto, a Eurostat 4,3 posto?
Riječ je o dva različita indeksa. DZS objavljuje indeks potrošačkih cijena (CPI), a Eurostat harmonizirani indeks (HICP), koji se računa jednako u svim državama EU-a i koji ECB koristi za odluke. Košarice i ponderi se razlikuju, pa se razlikuju i brojke.
Je li ovo konačan podatak?
Ne. Ovo je brza procjena. Eurostat konačne podatke za rujan objavljuje 16. listopada, a DZS 15. listopada.
Izvori

Autor
Osnivač Crypto Hrvatske. Završio studij poslovnog upravljanja u SAD-u. O Bitcoinu, makroekonomiji i monetarnoj politici piše i snima od 2020.
Nastavite čitati
Sve novostiMakroAnaliza
Realna kamata: zašto štednja u eurima u Hrvatskoj i dalje gubi kupovnu moć
Uz inflaciju od 4,3 % nijedna uobičajena opcija štednje u Hrvatskoj trenutno ne čuva kupovnu moć, ni najbolje oročenje ni trezorski zapisi. Koliko se gubi, zašto se to događa i što govori druga strana.
RegulativaAnaliza
Digitalni euro: što je dogovoreno, što nije i zašto je limit držanja ključno pitanje
Parlament i Vijeće EU-a pregovaraju o zakonu o digitalnom euru, a cilj je dogovor do kraja 2026. Najvažnija otvorena odluka nije tehnička, nego politička. Tko će određivati koliko digitalnog eura smijete držati?